Šta je anksioznost?
Anksioznost se definiše kao unutrašnja „lebdeća“ napetost koja nema realnu opasnost. Anksioznost se razlikuje od klasičnog straha upravo po tome što kod straha, za razliku od anksioznosti, postoji realan objekt zbog kojeg se javlja osećanje straha (npr.strah od visine, zmije…). Pri tome, osoba oseća strah kada je u direktnom kontaktu sa objektom straha ili kada mentalno doživljava izloženost objektu straha (npr.zamišlja , gleda slike, snimke itd.)
Anksioznost je vezana za brigu koja se odnosi na budućnost, odnosno „šta ako…“
Vrste poremećaja anksioznosti:
- Generalizovani anksiozni poremećaj
- Fobično-anksiozni poremećaj
- Panični poremećaj
- Anksiozno-depresivni poremećaj
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj
- Posttraumatski stresni poremećaj
- Somatoformni poremećaj (hipohondrija)
Kako izgleda anksiozna reakcija?
Osećanje straha jako je važno, jer nam pomaže da reagujemo na pretnju i predstavlja sasvim normalnu reakciju u cilju zaštite. Kada opažamo opasnost, naše telo luči adrenalin koji nas priprema da reagujemo u opasnim situacijama.
Na opaženu opasnost možemo reagovati na tri načina:
– “borba” (direktno suprostavljanje izvoru straha)
– “bekstvo” (bežanje od izvora straha)
-“zamrzavanje” (fizička ili mentalna nepokretnost)
Tokom osećanja straha, naše telo “radi za nas” i pomaže nam da se spasimo– disanje se ubrzava da bi se obezbedilo više kiseonika, otkucaji srca se ubrzavaju da bi doveli kiseonikom bogatu krv do mišića, krv se preusmerava ka unutrašnjim organima (zbog čega možemo imati neprijatne senzacije i bledilo u licu). što moţe rezultirati neprijatnim senzacijama i bledilom. Navedeni simptomi se dešavaju i kod anksioznosti (iako realna pretnja ne postoji) i to je ono što anksioznu osobu dodatno uznemirava jer ima osećaj da nešto nije u redu sa njom.
Zbog čega se javlja anksioznost?
U osnovi anksioznih poremećaja stoje neka iskrivljena uverenja. Ta uverenja mogu da se osnose na to kako su određena iskustva opasna, kako osoba nije u stanju da uspešno prevlada određeu situaciju, ili npr.da će svi primetiti da ima trenu i da će zbog toga biti odbačena. Anksioznost može d bude pokrenuta i unutrašnjim stimulusima-npr. bolom u grudima ili nekom uznemiravajućom mišlju.
Milijana Damjanović
